Ponavljanje je majka kratkoročnog znanja – Nauči da učiš

Ako nešto morate da ponovite pet, deset ili petnaest puta da biste zapamtili, takvo znanje nije trajno, a gradivo naučeno metodom reprodukovanja brzo se zaboravlja. Problem nastaje već sa polaskom u školu, kada počinju da nas uče kako je „ponavljanje majka znanja“, što je potpuno suprotno fiziologiji ljudskog mozga. To objašnjava veliki broj učenika i studenata koji ne nalaze motivaciju za učenje i frustrirani su stalnim „zapinjanjem“ kod nekog pojma u nizu, dela definicije ili pesmice.

Međutim, ako tekst pretočite u slike i asocijacije, možete postići izvanredne i trajne rezultate. Sigurno vam je poznata situacija kada vas određeni miris vrati u neki događaj od pre mnogo godina. Iako se nikada niste trudili da ga upamtite, vaš mozak istog trenutka počinje da oživljava sliku. Iz Mense Srbije kažu da ova asocijativna zona mozga može svesno da se koristi i u procesu učenja i da su rezultati toga iznad svih očekivanja.

 

mnemo-1

 

Princip na kome funkcionišu sve poznate mnemotehnike (mentalne taktike za bolje pamćenje) je prilično jednostavan. Ukoliko želite da zapamtite novu informaciju, dovedite je u vezu sa nečim poznatim i bez problema ćete moći da je se prisetite i godinama kasnije. Cilj je asocijativnim putem nove podatke pretvoriti u dugoročno pamćenje, a besmislene sadržaje učiniti smislenim i lakšim za pamćenje. Jednostavno rečeno, odredite “tragove“ koji će vas pri ponovnoj pretrazi određene informacije u sećanju, najkraćim putem dovesti do nje.

Shodno načinu na koji vaš mozak reprodukuje i obrađuje podatke, moguće je izabrati odgovarajuću mnemotehniku. Generalno, mnemotehnike se dele na verbalne, vizuelne i mešovite, a njihov broj stalno raste. Neke od njih su:

Metoda prostornog uređenja strane koja podrazumeva da na jedan papir zapisujete beleške tako da dobijete određeni raspored koji će olakšati pamćenje. Vizualizacijom mesta gde se nalazi neka informacija, recimo definicija, lako se prisećamo iste.

Elaborirano kodiranje koristimo kada nepoznatim informacijama želimo da dodamo poznate i od njih formiramo reči ili fraze koje će nam pomoći da lakše zapamtimo. Pa je tako „Beograd đuska – žurka za „, način da upamtite zvučne suglasnike u srpskom jeziku (b, g, d, đ, ž, z, dž), a na sličan način mogu se pamtiti i različite formule. Ma koliko vam skovana rečenica zvučala smešno, kao što je i sa ovim našim primerom slučaj – „radi“, a to je ono što je bitno.

Kognitivne ili mentalne mape olakšavaju organizaciju učenja i rada. Mentalne mape učenje teškog gradiva čini zanimljivim, jer za njihovu izradu koristimo asocijacije, simbole, crteže, boje i na taj način informacije ostaju sačuvane u različitim delovima mozga, čime se obezbeđuje njihovo dugoročno pamćenje. U osnovi mape nalazi se krug u koji unosimo ključnu reč: temu, naslov knjige, a iz njega se zrakasto granaju podteme i poglavlja.

Binarni sistem nam pomaže da zapamtimo neograničene nizove, tačan redosled pojmova pri nabrajanju, nabrajanje unazad ili od bilo kog elementa u nizu i sl. Tehnika je veoma korisna i jednostavna, a u videu ispod možete je pogledati na konkretnom primeru i testirati svoju sposobnost pamćenja na ovaj način.

 

 

Vežbanje memorije je jedan od najpopularnijih vidova zabave među intelektualcima širom sveta, a može postati i vama. Sa lakoćom usvajajte nove informacije ili ako ste roditelj, pomozite svojoj deci da na vreme otkriju mnogo jednostavnije metode učenja koje vode trajnom znanju.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: TOP 3 poslovne veštine koje će vam trebati u 2020. godini